- TRŽIŠTE - /19.06.2013./ Produktna berza Novi Sad: kukuruz 20.00 din/kg , pšenica 22.50 din/kg , soja 60.50 din/kg ; /19.06.2013./ Berza u Budimpešti: kukuruz 22.03 din/kg , pšenica 19.36 din/kg ; soja - ; /19.06.2013./ Berza u Čikagu: kukuruz 22.57 din/kg , pšenica 21.51 din/kg , soja 47.26 din/kg ; /19.06.2013./ Berza u Mineapolisu: kukuruz 23.72 din/kg , pšenica 21.99 din/kg , soja 47.04 din/kg ; /19.06.2013./ Berza u Parizu: kukuruz 24.78 din/kg , pšenica 22.44 din/kg , soja - ;

Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada

 

VEĆINA HIBRIDA NS ODOLELA SUŠI

Novi Sad, 27. jul 2012.

Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada na predlog Društva novinara Vojvodine agrarne sekcije danas je organizovao obilazak kukuruznih polja na kojima su posejani NS hibridi u Bačkoj.  Zapravo, novinari su zahtevali da zajedno sa proizvođačima iz regiona i svojim kolegama iz dvadesetak redakcija obiđu  parcele gde se gaji NS hibridi, jer su smatrali da je neprofesionalno da se o otpornosti na sušu ocene u pojedinim medijima i stručnim krugovima uopštavaju i sve svrstava u isti koš. Ove godine NS seme hibridi nisu bili dominantni u setvi, jer su svi drugi hibridi zajedno osvojili najviše oranica.

Izbor puta gde da se obavi ova svojevrsna „inspekcija” bio je predlog novinara koji se bave agroekonomijom i poljoprivredom.

Obiđene su parcele u Zmajevu, vlasnika Borivoja Žižakova (NS hibridi 444 ultra, 640 ultra, 4015, 4023, 4030, 5043, 5051, 5053, 6102, 6010, 6030, 6042, 6083, 7020, 7063), u Srbobranu, vlasnika Brane Kovačevića (NS hibridi kukuruza 5042, 5043, 5051, 5053, 6102, 6010, 6030, 6042, 6083, 7020), u Radičevićevu, vlasnika Lasla Šinkovića (NS seme hibridima 4015, 4023, 4030, 5042, 5043, 5051, 5053, 6102, 6010, 6030, 6083, 7020), u Molu, vlasnika Save Ćurčića (NS seme hibridi kukuruza 4015, 4030, 5043, 5053, 6102, 6010, 7020, 640 ultra) i u Adi, vlasnika Ljube Konjovića (NS seme hibridi kukuruza NS3014, 4015, 4023, 5042, 5043, 5051, 5053, 6102, 6010, 6030, 6042, 7020, 640ultra, 444ultra).

Prema onome što se danas moglo videti u srednjoj Bačkoj i Potisju, polja sa NS hibridima kukuruza su na ovom stepenu razvoja oštećena na oko 20 odsto površina. Međutim, i ove parcele su u granicama rentabilne proizvodnje, a neke koje je videla ova ekspedicija su na nivou prošlogodišnjeg proseka prinosa. Ono što se moglo primetiti jeste da su gornji zeleni listovi na stabljikama, na osnovu kojih se naliva zrno, potpuno zeleni. Prisutni ratari koji su bili sa novinarima kažu da je potrebno još 50 litara padavina po metru kvadratnom da klipovi potpuno naliju. Ali ta biološka pojava neće, nažalost, mnogo poboljšati prinose, jer već formirani klip na nekim parcelama nema uobičajeni oblik i veličinu.

Predstavnici Instituta za ratarstvo izjavili su da stoje na raspolaganju celoj stručnoj javnosti da izvrši uvid u to kako se razvija kukuruz na poljima u Srbiji, uz napomenu da se podsetimo koje preporuke su davali oni za setvu svojih hibrida. Reč je o tome da su ovi eksperti sugerisali ratarima da zbog izmenjenih klimatskih uslova u regionu (periodi bez padavina, ali i visokih temperatura) seju manji sklop biljaka po hektaru i da se ne opredeljuju samo za jednu vrstu hibrida. Nažalost, kako se moglo videti danas na putu kroz Bačku, izgled kukuruza je veoma različit: od onih što liče na industrijski sirak, pa nešto malo većih do tamno zelenih polja na kojima je uglavnom NS hibrid.

 

 - U celini, NS hibridi ratarima će doneti rentabilan rod - rekao je za „AgroServis” dr Milisav Stojaković.

Među prisutnim proizvođačima kukuruza, koji su bili zajedno na ovom putu sa novinarima, moglo se čuti i da će odustati od eksperimenata - upotrebe hibrida za koje nemaju dokaze kako se razvijaju i koji rod donose uz sve više prisutnim ekstremnim uslovima stasavanja i formiranja roda.

Domaćini iz Instituta su odbili zahteve novinara da komentarišu izglede drugih hibrida, čak i one koji imaju rast malo viši od kolena.