- TRŽIŠTE - /24.05.2013./ Produktna berza Novi Sad: kukuruz 19.50 din/kg , pšenica 22.20 din/kg , soja 61.30 din/kg ; /24.05.2013./ Berza u Budimpešti: kukuruz 22.09 din/kg , pšenica 19.88 din/kg ; soja - ; /24.05.2013./ Berza u Čikagu: kukuruz 22.38 din/kg , pšenica 22.19 din/kg , soja 47.32 din/kg ; /24.05.2013./ Berza u Mineapolisu: kukuruz 23.48 din/kg , pšenica 23.11 din/kg , soja 47.25 din/kg ; /24.05.2013./ Berza u Parizu: kukuruz 24.32 din/kg , pšenica 23.07 din/kg , soja - ;

Drugi pišu

Drugi pišu

 

ZAKONSKI OKVIR ZA FUNKCIONISANJE ROBNE BERZE

Novi Sad, 8. novembar 2012.

Žarko Galetin, direktor „Produktne berze” AD Novi Sad, kao gost urednik u časopisu MAT (Makroekonomske analize i trendovi), nedavno je objavio uvodnik o zakonskim okvirima za funkcionisanje robne berze u Srbiji.

„AgroServis” u celini prenosi ovaj tekst.

Proces tranzicije suviše dugo traje da bi se neka pitanja poput organizovanja i uređenja robnog tržišta uporno ignorisala i obilazila. Večita dilema ko ima povlašćen položaj na tržištu, a ko je žrtva takvog tržišta dugo je bila samo predmet dnevno – političkih tema i prikupljanja jeftinih poena, bez ozbiljne namere da se ista reši.

Drugi pišu: „Dnevnik“

 

GENETSKI IZMENJENI KUKURUZ UDARIO NA VOJVODINU!

Novi Sad, 5. novembar 2012.

Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu upravo radi projekat o postojanju genetski modifikovanog kukuruza u Vojvodini, a javnost će o rezultatima tog istraživanja biti obaveštena – jednog dana.

 Ovu informaciju potpisniku teksta dala je Jedna Žena u kabinetu direktora Instituta dr Borislava Kobiljskog, do kojeg se jednostavno ne može doći pozivom na njegov službeni broj.

Uprkos zabrani, ni našu zemlju ne zaobilaze proizvođači genetski modifikovane hrane

 

GENI I U NAŠEM TANJIRU

Beograd, 5. novembar 2012.

Namirnice od sirovina kojima je izmenjena struktura, nemaju ni oznake ni upozorenja.

Zvanično je zabranjena, ali i u Srbiji se već koristi genetski modifikovana hrana. Uvozimo meso iz zemalja gde se uveliko stoka hrani žitaricama sa izmenjenim genima, namirnice se filuju raznim veštačkim dodacima, a gazirani napici bez šećera zasluđuju se sladom kukuruza, koji je prošao proces genetskog inženjeringa.

Farmeri upozoravaju da su njihove isporuke mlekarama iz dana u dan sve manje

 

MLEKO PREKIPELO OD MUKE

Beograd, 5. novembar 2012.

Strahovanje da nam prete nestašice mleka, po svemu sudeći, nije bilo bez razloga. Farmeri u Srbiji sve glasnije upozoravaju da su količine mleka koje isporučuju iz dana u dan sve manje.

Suša je, naime, „desetkovala“ prinose kukuruza i soje i time uslovila rast cene stočne hrane, a proizvodnja mleka je sve teža.

Sto dana Vlade

 

MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE TEK PREDSTOJI VELIKO SPREMANJE

Novi Sad, 3. novembar 2012.

Čedomir Keco

 

Sto dana Vlade svelo se na ocenu – „izbegnut bankrot i odlučnost da se nastavi borba protiv korupcije i kriminala”. Poljoprivrednici to čuju – klimaju glavom i pomisle „a gde smo tu mi”? E, nije baš da se pozitivni efekti rada Vlade ne odnose i na njih.

Verovali ili ne

 

RATARI UZORALI 300 KILOMETARA PUTEVA

Kikinda, 1. novembar 2013.

Približno 130 kilometara javnih, atarskih puteva nestalo je u Banatu i Potisju pod naletom poljoprivredne mehanizacije i pretvoreno u privatne njive nekolicine obesnih ratara.

„CARSKA BAŠTA” ŠIRI POSLOVANJE

 

Mužlja, 22. oktobar 2012.

Predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor svečano je otvorio logistički centar za voće i povrće, izgrađen pri preduzeću “Carska bašta”, u zrenjaninskom prigradskom naselju Mužlja.

 U pitanju je komora sa rashladnim sistemom, namenjena čuvanju voća i povrća na temperaturama od jedan do 10 stepeni Celzijusa. U ovom pogonu zaposleno je 19 radnika.

Velika zainteresovanost za zakup državne zemlje

 

ARENDA ZA BAČKE NJIVE DO 83.500 DINARA

Novi Sad, 17. oktobar 2012.

Ratari su se proteklih dana, izgleda, otimali za državne njive koje se daju u zakup, a bili su spremni i da ih dobro plate. Posebno interesovanje za zakup njiva vladalo je prethodne nedelje u Bečeju, gde su izlicitirane najskuplje njive. Po hektaru su neke oranice premašile i 750 evra.

Drugi pišu

 

GODINE KOJE ĆE POJESTI PRESKUPA HARANA

(Ažurirano pre 11 nedelja i pet dana)

Do sa­da su ce­ne po­ljo­pri­vred­nih pro­iz­vo­da ska­ka­le u pro­le­će, ka­da poč­nu da se ta­nje zalihe, a ne tik po­sle že­tve i pred ber­bu ku­ku­ru­za. Sa­da, zbog su­še i vi­so­kih tem­pe­ra­tu­ra, od­no­sno pod­ba­ča­ja u pro­iz­vod­nji si­ro­vi­na ne sa­mo kod nas već i u ce­lom sve­tu, mo­že­mo oče­ki­va­ti ve­li­ki ce­nov­ni udar na je­sen, a na pro­le­će – ko zna šta nas če­ka.

Drugi pišu: „Moja zemlja” (HR)

 

HRVATSKA SE MOŽE I MORA SAMA PREHRANITI

GRUPA ŽIVO SELO NEDAVNO JE OBJAVILA PLATFORMU KOJOM PREDLAŽE KAKO SPASITI HRVATSKO GOVEDARSTVO

NASLOV DO NASLOVA

 

Novi Sad, 10. oktobar 2012.

 

NASLOV DO NASLOVA

 

Novi Sad, 8. oktobar 2012.

           ________________________________________________________

         _____________________________________________________________

Novo na jugu Srbije

 

RAZVOJ AGRARA UZ POMOĆ „HELP“ PROGRAMA

Leskovac, 4. oktobar 2012.

Piše: Danilo Kocić

Poljoprivreda je razvojna šansa Leskovca i juga Srbije – čulo se nedavno na svečanosti potpisivanja ugovora sa Help-ovim klijentima. Ovo je vreme surove tržišne utamice koja zahteva dvadeset i četvoročasovnu posvećenost radu – ocena je dobnika HELP kredita za unapređenje poljoprivrede i samozapošljavanje, a o značaju projekta na svečanosti u sedištu lokalne samouprave govorila je i Maša Bubanj, koordinator Help programa za jug Srbije.

SUŠA NIJE JAČA OD BRDSKE SALATE

 

Kriva Reka, 3. oktobar 2012.

Zelena salata će se i dalje gajiti u brdima, gde je rod kvalitetan, bez bolesti i virusa. Imamo leka i za sušu koja je letos ovu obećavajuću proizvodnju prilično ugrozila. Dogodine biće dovoljno vode za taj unosan izvozni posao.

Ivanjičko preduzeće „Floriva” porodice Radovanović udružilo se sa austrijskom firmom

 

REGINA OSVAJA REGION

Ivanjica, 3. oktobar 2012.

Nekadašnji lider u proizvodnji cveća, preduzeće „Floriva” porodice Radovanović iz Radaljeva kod Ivanjice, sada je postalo pionir u plantažnoj proizvodnji kultivisane šumske jagode, sorte regina. I to ne samo u regionu, već i na Balkanu. A da je ta proizvodnja pun pogodak pokazao je nedavni ortakluk sa austrijskom firmom, čiji je vlasnik naš čovek, Nebojša Protić.