Drugi pišu

Komasacija sa dva lica

 

UZ NOVI ZAKON BRŽE I LAKŠE DO SPAJANJA POSEDA

Beograd, 31. decembar 2019.

  • Ministarstvo poljoprivrede formiralo radnu grupu čiji će zadatak biti da izradi novi zakon za efikasniju komasaciju

Ideja da se od udaljenih, rasparčanih njiva formiraju veći posedi, tokom poslednje decenije pokušana je na 125.000 hektara u Srbiji. Komasacija, kako pokazuju neka istraživanja, traje u proseku tri i po godine. I na kraju nisu svi zadovoljni. Ministarstvo poljoprivrede formiralo je radnu grupu zaduženu za izradu novog zakona, a cilj je da ovaj proces bude efikasniji. Jedna od ideja je da se komasacija centralizuje i sprovodi preko Ministarstva poljoprivrede.

PESTICIDI NAJŠTETNIJI ZA PČELE, RADITI NA SISTEMU ZAŠTITE

 

Beograd, 30. decembar 2019.

Izvor: Tanjug

  • Zahvaljujući preventivnim merama nadležnih službi i udruženja pčelara, trovanje pčela pre upotrebe sredstava za zaštitu bilja uspelo je značajno da se spreči, a njihov opstanak najviše ugrožava tretiranje komaraca i krpelja iz vazduha, što ujedno podrazumeva veće kolicine pesticida.

Načelnik Fitosanitarne inspekcije za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede Nenad Milojević rekao je da imaju dobru saradnju sa Savezom pčelarskih organizacija Srbije i da je ona dovela do toga da je bilo manje trovanja na terenu, i da inspekcija bude prisutnija.

IDENTIFIKACIJA NAPUŠTENOG DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

 

Beograd, 25. decembar 2019.

  • Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede sprovela je u toku 2019. godine na području 4 jedinice lokalne samouprave identifikaciju napuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta. Napušteno državno poljoprivredno zemljište predstavlja veliki potencijal za nove investicije i razvoj poljoprivrednog sektora u našoj zemlji.

Osim toga, unapređen je informacioni sistem Uprave za poljoprivredno zemljište i postavljen osnov za identifikaciju napuštenog zemljišta u skladu sa evropskim propisima i Zajedničkom poljoprirednom politikom. Takođe, na odabranim parcelama urađena je analiza pogodnosti zemljišta za organsku proizvodnju.

“NOVOSTI” ISTRAŽUJU

 

Zašto nije obezbeđen zakonski okvir za doniranje namirnica: Hranu bacamo, gladni gledaju

Beograd, 18. decembar 2019.

Izvor: Večernje novosti

  • Oko pola miliona ljudi u našoj zemlji nema dovoljno sredstava ni za osnovne potrebe. Traže ukidanje poreza na donaciju

Kada bi zdravstveno bezbedne namirnice završavale u procesu donacije, umesto na smeću, to bi bilo dovoljno da se nahrane gladni u Srbiji. Prema zvaničnim podacima, oko pola miliona ljudi u našoj zemlji nema dovoljno sredstava ni za osnovne potrebe. Donošenje zakona o doniranju viškova hrane i sistemsko uređenje u ovoj oblasti, koje bi uklonilo prepreke da megamarketi, restorani i proizvođači prehrambenih proizvoda daruju ispravne namirnice, najavljuje se godinama, ali do danas nema pomaka.

STAV

 

DOK ZVONA NE ZVONE - O SPASU SELA CVRKUĆU PTIČICE

Novi Sad, 13. decembar 2019.

Čedomir Keco

  • Oko 500 novih zadruga u Srbiji okupiće se najviše 6.000 kooperanata, što uz postojećih 20.000, ne predstavlja ni 15 odsto od ukupnog broja aktivnih registrovanih gazdinstava

 „Potrebne su zadruge za spas sela”, „nema života na selu bez zadruga”, „imamo program za zadržavanje mladih na selu” – ove poruke preovladavaju u medijima i od ponavljanja liče na parole bez pokrića.

OPREZNO SA ANTIBIOTICIMA NA DOMAĆIM FARMAMA

 

Novi Sad, 29. novembar 2019.

Izvor: Politika

  • Veterinarska komora Srbije upozorava proizvođače da moraju da postanu svesni štetnih posledica nekontrolisane upotrebe ovih lekova

Jedno od rešenja za neodgovornu upotrebu antibiotika u lečenju životinja na farmama jeste stroža kontrola prodaje ovih lekova na crnom tržištu. Nekontrolisana upotreba ove vrste lekova dovela je do toga da su bakterije postale rezistentne na neke od njih, pa je u lečenju potrebno primenjivati veće doze, a pojedini su postali neupotrebljivi.

PRILIKA DA MLADI POLJOPRIVREDNICI PODMLADE MEHANIZACIJU

 

Šabac, 27. novembar 2019.

Izvor: RTS

  • Interesovanje mladih šabačkih poljoprivrednika za nabavku nove mehanizacije uz pomoć države, nikada nije bilo veće. Visina podsticaja je 75 odsto od vrednosti investicije bez poreza na dodatnu vrednost, a kupuje se nakon uplate novca.

Mladi poljoprivrednici zemljište uglavnom obrađuju mašinama koje su starije od njih. Za unapređenje i proširenje proizvodnje od koje žive, nova i savremena mehanizacija im je, neophodna.

Zadrugarstvo na delu

 

DEDA I UNUK UZGAJAJU OVCE SA FRANCUSKIM PEDIGREOM

Knić, 18. novembar 2019.

Izbor: Večernje novosti

  • Dragutin Đurić i Marko Anđelković iz sela kod Knića osnovali farmu ovaca sorte "il de frans"

Mala farma ovaca u selu Balosava kod Knića, još je jedna dobra priča o zadrugarstvu u Srbiji. Deda i unuk, Dragutin Đurić (78) i Marko Anđelković (31), uzgajaju ovce sa francuskim pedigreom - il de frans. Za tri godine, koliko farma postoji, kolekcije od 50 umatičenih "francuskinja" već su nagrađivane na sajmovima stočarstva.

Pogled u trgovački semafor

 

PREPOLOVLJEN UVOZ SVINJA IZ HRVATSKE

Novi Sad, 14. novembar 2019.

Branislav Gulan

  • Ukoliko prasići iz Nemačke i Slovačke zavladaju srpskih tržištem, a skoči cena svinjetine u mesarama i trgovinama, doći ćemo do stava da će drumovi poželeti svinja iz Hrvatske, ali njih ni tamo više biti neće  

Kada je u 2014. pokrenut izvoz svinjskog mesa za Rusiju trenutnu korist od tog posla osetili su svinjari u Hrvatskoj i Mađarskoj – uvoz živih svinja povećan je sa 13.000 hiljada tona u 2013. (5,9 iz Hrvatske i 7,1 iz Mađarske) na 34,4 u 2014. (18,7 i 15,2, respektivno), ali je brzo oboren na 15.100 hiljada tona u 2015. i 3.100 u 2016.

BELI LUK DOBAR POSAO ZA PORODICU I ZA CELO SELO

 

Čoka, 13. novembar 2019.

Izvor: Dnevnik

  • Da je za biznis najvažnija ideja, pokazala je i priča Mikloša Mihoka iz Vrbice u opštini Čoka, koji je, razamatrajući čime bi se mogao baviti, odlučio da seje prolećni beli luk i tako se u poslu priključi meštanima

Meštani su osnovali Udruženje „Vrbički prolećni beli luk” i zaštitili ga oznakom geografskog porekla.Mihok ima 31 godinu, završio je gimnaziju i sedam-osam godina je radio u Novom Sadu, a onda se pre dve godine vratio iz grada kući, registrovao gazdinstvo i krenuo u posao .